Самотните, солитарни пчели, попознати како солитарки, не произведуваат храна за човекот а во светот ги има околу 20.000 различни видови.
Бидејќи не прават мед, многумина и не знаат за нив иако важноста за екосистемот им е пресудна. За поедини билки, солитарките се многу поважни од медоносните пчели.
Една солитарна пчела во однос на опрашување е ефикасна колку 120 медоносни. На пример, за опрашување на еден хектар јаболкови насади потребни си 60.000 медоносни пчели, или само 500 солитарни.
Летаат и на пониски температури и работат извонредно и на силни ветрови. Во развиени агро-културни земји, нивното изнајмување е регуларен дел од процесот на одгледување големи плантажи.
Овие пчели не мора да ги сместуваме во кошници, да се селат на паши, да се лечат или дохрануваат како медоносните, само треба да им се обезбеди здрава околина за да живеат. И да бркаат работа.
"Samo pogledom kroz prozor zagrebačkog stana mogli bi razaznati dvjestotinjak vrsta solitarnih pčela“, ka&2;e umirovljeni sveučilišni profesor pčelarskih znanosti Nikola Kezić koji na balkonu za njih ima kućicu.
Solitarne pčele ne proizvode hranu ljudima i na svijetu ih ima oko 20.000 vrsta. Pošto ne prave med, mnogi za njih ne znaju iako im je va&2;nost za ekosustav presudna.
„Oprašivanje je sto puta va&2;nije od ukupnih vrijednosti svih pčelinjih proizvoda koje danas znamo“, ističe Kezić i dodaje da su za pojedine biljke solitarne pčele daleko va&2;nije od medonosnih.
Jedna solitarna pčela učinkovita je kao 120 medonosnih. Na primjer, za oprašivanje jednog hektara nasada jabuke potrebno je 500 solitarnih ili pak 60.000 pčela medarica.
Koliko su korisne govori i činjenica o mogućnosti najma.
Mihael Tiborc, uzgajivač višanja, tri godine koristi usluge oprašivanja i ka&2;e da bez solitarnih pčela ne bi mogao.
„Čupavije su pa br&2;e dođe do oplodnje. Osim toga, lete na ni&2;im temperaturama, a izvrsno rade i dok pušu jaki vjetrovi“, ističe.
Solitarne pčele predugo se zanemaruje. Njih ne moramo smještati u košnice, seliti na paše, liječiti niti dohranjivati kao medonosne, ali potrebno im je osigurati zdravo stanište, navodi Kezić.
Međutim, staništa su reducirana i neadekvatna - građevine su moderne, bez slamnatih krovova kamo bi se smjestile, šume prekomjerno eksploatirane, poljoprivreda se intenzivira. Monokulture uzrokuju pad bioraznolikosti i ekološku neravnote&2;u.
Pčele su neophodne za ljudsku egzistenciju, ali populacija im drastično opada.
Opasni pesticidi
Nedavna vijest o milijunima uginulih medonosnih pčela u kontinentalnoj Hrvatskoj odjeknula je diljem zemlje. Prije dvije godine šokirao je pomor njih čak 60 milijuna u Međimurju. Krivac je uglavnom čovjek zbog upotrebe nedozvoljenih pesticida ili tretiranja u krivo vrijeme.
S nestajanjem pčela direktno se povezuju insekticidi iz skupine neonikotinoida čija je uporaba zabranjena nakon što se utvrdilo da djeluju na &2;ivčani sustav pčela. Naime, one koje su odlazile na površine tretirane navedenim tvarima, nisu se znale vratiti u pčelinjak.
Kemijsko tretiranje još je pogubnije za solitarne pčele i bumbare, također va&2;ne oprašivače.
Kako bi se štitila i povećala bioraznolikost na europskim poljima, Europska unija kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku financijski potiče uspostavu poljskih traka. Trake zasijane cvijećem uvelike poma&2;u i opstanku solitarnih pčela.
Gotovo 15 milijardi eura godišnje poljoprivredne proizvodnje EU-a izravno se pripisuje oprašivačima iz &2;ivotinjskog svijeta. S obzirom da se, prema studiji iz 2020. populacija pčela u Europi u jednoj generaciji smanjila za 17 posto, Europski parlament i Vijeće pozivaju na njihovu zaštitu.
Pčelari već dugo upućuju na problem neonikotina kako bi utjecali na donosioce odluka. I europska inicijativa građana okupila je preko milijun ljudi koji tra&2;e kraj sintetičkih pesticida te veću potporu ekološkim poljoprivrednicima.
Komisija je predstavila Inicijativu EU-a za oprašivače i istaknula da samo u Uniji oko 84 posto vrsta usjeva i 78 posto vrsta divljeg cvijeća barem djelomično ovisi o oprašivanju putem &2;ivotinja. Eurozastupnici tra&2;e hitnu reviziju Inicijative i mjere za zaustavljanje smanjenja broja oprašivača.
Pčele-dronovi
Zbog pretjeranog korištenja pesticida u kineskom Sečuanu oprašivanje voćaka se preko 20 godina obavlja ručno. Ogroman je to izdatak, a nije niti efikasno kao prirodno.
U svijetu se također već koristi strojno oprašivanje te se razvijaju i pčele-roboti, mini dronovi koji mogu oprašiti velika područja.
Osim toga, radi se i na genetski modificiranim kukcima otpornijima na insekticide.
„Upletanjem remetimo prirodne procese. Pčele ne mo&2;emo zamijeniti jer je priroda u oprašivanju najefikasnija. Dron se, primjerice, nikada neće moći razvijati u simbiozi s cvijetom“, upozorava profesor Kezić.
Samo u zadnjih 30 godina broj kukaca globalno je opao za četvrtinu. Kolektivna svijest, međutim, raste i građani tra&2;e zabranu pesticida, ratari i pčelari &2;ele surađivati pa se nade u oporavak ima.
Opstanku miroljubivih solitarnih pčela mo&2;emo pridonijeti i sami izrađivanjem kućice od trske. Štapiće duljine oko 15 cm valja povezati u snopove, a otvore okrenuti prema jugu jer pčele na posao kreću u zoru.
Postavljanje kućica posebno je va&2;no za ustanove u kojima borave najmlađi.
„Insekti nisu bauk i treba ih svima pribli&2;iti”, smatra Kezić. Teško mu je gledati današnju djecu koja su strahu dodirnuti čak i zemlju koja ”ima bakterije, ali neopasne”.
Opasna je kemija, nastavlja, koja je svuda oko nas - i u nama - iako je ne vidimo. Njome ubijamo kukce da bi se osjećali ugodnije, a posljedice zanemarujemo.
„Previše smo se udaljili od prirode”, upozorava umirovljeni profesor.